overeno
  • POČETNA
  • PROCES RADA
  • NAJČEŠĆA PITANJA
  • KONTAKT

najčešća pitanja i odgovori

+ opšta pitanja

​P: Da li nudite prevode sa overom sudskog prevodioca/tumača za sve jezike?
O: Iako nam je to krajnji cilj, trenutno ne nudimo prevode sa overom sudskog prevodioca/tumača za sve jezike. Nekad su razlozi čisto birokratske prirode, budući da je platni promet između naše zemlje i nekih drugih zemalja otežan. Drugi razlog može biti taj što nismo prisutni u drugoj zemlji. Treći razlog može biti taj što nemamo najmanje pet ovlašćenih prevodilaca za dati jezički par. Bez obzira na navedeno, u kontinuitetu radimo na tome da u ponudu uvrstimo nove zemlje i nove jezičke parove, budući da nam je glavni cilj jedno globalno rešenje za sve vaše potrebe za prevodima s overom sudskog prevodioca/tumača
​​P: Kako mogu biti siguran/na da na prevodu mojih dokumenata rade stručni prrevodioci i da su njihovi prevodi tačni i precizni?
O: Svi prevodioci sa kojima sarađujemo prošli su strog test kompetencija, bez obzira na to što su već ovlašćeni od strane državnih organa Srbije ili druge strane države. Uveli smo ovu praksu jer se vremenom pokazalo da mnogi ovlašćeni prevodioci ne zadovoljavaju visok standard stručnog prevođenja. Pored toga, u slučaju ozbiljnih grešaka, nemara ili učestalog kršenja našeg profesionalnog kodeksa, praksa je da sa takvim prevodiocem prekidamo dalju saradnju. To se do sada nikad nije desilo.
 
S druge strane, ovim ne dajemo garancije tačnosti i preciznosti prevoda sudskih prevodilaca. Krajnju odgovornost snose sami prevodioci. Ljudski je grešiti. Ako neko od naših prevodilaca pogreši i ukoliko ta greška dovede do toga da ne možete podneti dokumentaciju ili da organi države kojoj ste podneli dokumentaciju odbiju dokumenta zbog greške, otklonićemo svaku dokumentovanu, odnosno očiglednu grešku besplatno ili ćemo Vam vratiti celokupan iznos uplate. Takođe, svaki Vaš komentar na prevod ili efekte koje on ima je dobrodošao jer nam pomaže da unapredimo uslugu.
P: Kako mogu da znam koliko strana ima moj dokument?
O: Kada niste sigurni koliko strana ima Vaš dokument, računajte broj fizičkih strana. Tako ćete imati predstavu krajnjeg troška. Međutim, ako na stranici ima mnogo teksta (npr. puna strana gusto kucanog teksta), to će verovatno biti obračunato kao dve prevodilačke strane. Jedna prevodilačka strana (ili šlajfna, odnosno kartica) otprilike iznosi polovinu strane A4 formata gusto kucanog teksta, pri čemu je veličina slova 11 ili 12. Inače, jedna prevodilačka strana se obračunava kao 1500 slovnih mesta (karaktera) sa razmacima.
 
Ako je Vaš dokument u Word-u, možete izračunati broj strana tako što ćete otići na karticu Prikaz (Review) i kliknuti na Obračun reči (Word Count) u gornjem levom uglu. Takođe, ova funkcija se obično nalazi u podnožju prozora Word-a. Podelite broj koji vidite pod „Broj karaktera sa razmacima“ (Characters with spaces) sa 1500 i dobićete tačan broj stranica.
 
Napomena: ne morate brinuti o ovome. Svakako ćemo Vam poslati ponudu sa tačnim brojem strana i iznosom za plaćanje. Ova funkcija Vam samo pomaže da unapred stvorite sliku o eventualnoj ceni prevoda.

+ prihvatanje i odbijanje

P: Da li će institucije strane zemlje prihvatiti moj overeni prevod?
O: Svaka zemlja ima različita pravila. Ponekad, iako su pravila jasna, pojedini državni službenici ili administrativni radnici mogu imati lične preferencije i zahteve. Stoga, iako smo preduzeli sve neophodne mere kako bismo ispoštovali procedure svake konkretne zemlje u pogledu prevoda s overom sudskog prevodioca/tumača, od suštinske je važnosti da proverite sa institucijom kojoj predajete dokumentaciju koja vrsta overe je potrebna i šta konkretno traže. Pitanja na koja treba obratiti pažnju su sledeća, između ostalog:
 
  • Da li prihvataju prevod s overom sudskog prevodioca/tumača u elektronskom obliku? (ponekad je to dovoljno; ponekad, mogu biti voljni da prihvate prevod u elektronskom obliku kako bi ubrzali proceduru, ali i dalje mogu zahtevati da dostavite overen prevod na papiru)
  • Da li prihvataju neoverene kopije originala (odštampanu verziju ili fotokopije, npr. diplome, potvrde o registraciji firme, itd.) prikačene uz overen prevod?
  • Da li je potrebno da stavite apostil ili da izvršite nadoveru (legalizaciju) izvorne isprave (originala) pre nego što predate dokument na prevod?
  • Da li je potrebno da se prevodi apostil?
  • Da li je potrebno da se prevod overava (apostilom)?
  • Da li postoji bilo kakav zahtev u pogledu zemlje u kojoj je prevodilac ovlašćen? (neke zemlje ili neke regije u istoj zemlji zahtevaju da prevodioci budu registrovani pri sudovima u toj zemlji, odnosno pri regionalnim sudovima – može se desiti da ne prihvate prevode s overom sudskog tumača ukoliko je tumač/prevodilac ovlašćen u stranoj zemlji)
 
Obično će Vam saopštiti šta je tačno potrebno, ali gore navedene stavke Vam mogu pomoći da se bolje pripremite za razgovor i da usmeravate službenika svojim pitanjima.
P: Moj prevod je odbijen. Zašto?
O: Može postojati nekoliko razloga, ali svi uglavnom padaju u dve kategorije: ljudska greška i nepostupanje prema konkretnim formalnim zahtevima.
 
Ponekad, iako su pravila neke zemlje jasna što se tiče sudskog prevođenja dokumenata i važe na teritoriji cele zemlje, može se desiti da neke institucije (ili čak neki službenici koji rade u ovim institucijama) imaju sopstvene zahteve i mogu odbiti da prihvate inače savršeno ispravan prevod sudskog prevodioca. Zato je od suštinske važnosti da razumete šta se tačno od Vas zahteva kako biste ispratili sve procedure i smanjili rizik od odbijanja.
 
Pre svega, pokušajte da saznate zašto je prevod odbijen (tako što ćete direktno pitati nadležne organe). To će nam omogućiti da izvršimo neophodne korekcije ili da Vas posavetujemo o daljim koracima. Ako ne možete da dobijete ovu informaciju, kontaktirajte nas i pokušaćemo da se raspitamo za Vaš račun.

​P: Moj prevod je odbijen. Hoću li dobiti povraćaj novca?
O: Da, pod uslovom da je razlog za odbijanje neki od onih koji predstavljaju osnovu za povraćaj novca kao što je navedeno u Uslovima poslovanja. U tom slučaju, molimo Vas da nam dostavite pismeno obrazloženje za odbijanje od nadležne institucije.
 
Takođe, umesto povraćaja novca, možete razmotriti i mogućnost da Overeno besplatno ispravi prevod, ukoliko je to praktičnije za Vas.
 
Međutim, ukoliko je prevod odbijen zbog greške koja ne predstavlja propust servisa Overeno, nećete dobiti povraćaj novca. U svakom slučaju, pokušaćemo da Vam pomognemo da završite posao i posavetovaćemo Vas o koracima koje je potrebno preduzeti da biste rešili svaki eventualni problem sa institucijama u pogledu overenog prevoda.

+ apostil, legalizacija, overa

​P: Kako mogu overiti kopije izvornih isprava (originalnih dokumenata)?
O: Obično to možete učiniti u sudu, kod javnog beležnika ili kod advokata (ili kod drugog organa koga je država ovlastila da vrši overu dokumenata). U Srbiji overu dokumenata, odnosno kopija originala, vrše osnovni sudovi ili javni beležnici. To znači da će oni napraviti fotokopiju Vašeg dokumenta i izdati potvrdu (izjavu) na kojoj će pisati da je kopija identična originalu. Na taj način, fotokopija Vašeg izvornog dokumenta (uz prikačenu potvrdu) dobija istu pravnu vrednost kao i original. To se obično radi kada je Vaš originalni dokument jedan te vrste (diploma fakulteta, škole, itd.).
​P: Nisam siguran/na koja vrsta overenog prevoda mi je potrebna. Šta da radim?
O: Savetujemo Vam da pitate institucije koje od Vas zahtevaju prevod koja vrsta overenog prevoda je potrebna. Ako ne postoji konkretna institucija kojoj želite da dostavite dokumenta (već planirate da dostavite dokumenta većem broju različitih institucija, npr. ako se prijavljujete na program studije u različitim školama ili na poslove u različitim zemljama), pišite nam i možda ćemo moći da Vam damo neki savet. Međutim, takav savet ni u kom slučaju ne predstavlja garanciju da će Vaši dokumenti biti prihvaćeni u svim institucijama i ni u kom slučaju ne prihvatamo odgovornost za Vašu odluku da postupite po našem savetu.
P: Šta je apostil?
O: Potvrda Apostille je jedina formalnost, koja prema odredbama Haške konvencije, može da se zahteva da bi javne isprave, sačinjene na teritoriji jedne države potpisnice, mogle da se upotrebe na teritoriji svih država potpisnica, sa dokaznom snagom koju imaju i javne isprave tih država.

Apostille potvrdu izdaju organi države koji su izdali ispravu na zahtev svakog imaoca isprave.

Protekom vremena pokazalo se da, iako je samo formalnost, komplikovana procedura legalizacije, ne može da prati razvoj međunarodno-pravnog saobraćaja i potrebe savremenog sveta, što je imalo za rezultat dogovor između određenog broja država da potpišu u Hagu, 05.oktobra 1961. godine, Konvenciju o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava.

Države potpisnice slobodno određuju odgovarajući organ vlasti, nadležan za izdavanje potvrde Apostille.
Konvencijom je određeno na koje javne isprave se primenjuje, a na koje se ne može primeniti.

Primenjuje se na isprave koje izdaju organi ili službenici državnog pravosuđa, javnog tužilaštva, sudskih pisarnica i sudski izvršitelji, na administrativne isprave, isprave koje je izdao ili overio javni beležnik, službene navode o upisima u javne knjige i na službne overe potpisa na privatnim ispravama.

Ne primenjuje se na isprave koje su izdali diplomatsko-konzularni predstavnici i na isprave koje se neposredno odnose na neki trgovinski ili carinski posao.

Potvrda Apostille treba da bude sačinjena u skladu sa propisanim obrascem, stavljena na samu ispravu ili njen dodatak, može da bude sastavljena na službenom jeziku vlasti koja je izdaje, ali naslov: „Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961“ mora da glasi na francuskom jeziku, da bi je organi država ugovornica prepoznali i prihvatili.

U Srbiji je za izdavanje potvrde Apostille nadležan osnovni sud, za javne isprave koje su sastavili, izdali ili overili organi sa sedištem na području tog suda.

Potvrdu Apostille potpisuje predsednik Opštinskog suda ili sudija koga on ovlasti i snabdevena je pečatom tog suda.
​P: Šta je legalizacija?
O: Diplomatsko-konzularna legalizacija, ili samo, konzularna legalizacija (napomena: u običnom govoru često se koristi i naziv: „puna legalizacija“) je formalnost, kojom diplomatsko-konzularni predstavnici države, na čijoj teritoriji treba da se upotrebi strana javna isprava, potvrđuju verodostojnost potpisa, svojstvo u kom je potpisnik isprave postupio i istovetnost otiska pečata ili žiga, kojim je isprava snabdevena.
Legalizaciju stranih javnih isprava, za upotrebu u Srbiji, vrše organi države koja ih je izdala i diplomatsko-konzularno predstavništvo Srbije akreditovano u toj državi.
Legalizaciju isprava izdatih u Srbiji, za upotrebu u stranoj državi, vrše nadležni organi Srbije i diplomatsko-konzularno predstavništvo strane države, akreditovano u Srbiji.
Nadležni organi, po redosledu overavanja, su: osnovni sudovi, Ministarstvo pravde, Ministarstvo spoljnih poslova i diplomatsko-konzularno predstavništvo države u kojoj će isprava biti upotrebljena.
  1. Predsednik osnovnog suda, odnosno sudija koga on odredi, svojim potpisom i otiskom pečata suda, na ispravi koju su izdali, ili overili, organi sa sedištem na području tog suda, potvrđuje potpis ovlašćenog lica, njegovo svojstvo u organu i otisak pečata organa.
  2. Ministarstvo pravde potpisom ovlašćenog lica i otiskom pečata Ministarstva pravde potvrđuje potpis predsednika suda ili ovlašćenog sudije i otisak pečata suda.
  3. Ministarstvo spoljnih poslova, potpisom ovlašćenog lica i otiskom pečata Ministarstva spoljnih poslova, potvrđuje potpis ovlašćenog lica i otisak pečata Ministarstva pravde.
  4. Diplomatsko-konzularna legalizacija javne isprave izdate u Srbiji okončana je kada diplomatsko-konzularno predstavništvo države u kojoj će isprava biti upotrebljena potvrdi potpis ovlašćenog lica i otisak pečata Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Tog trenutka javna isprava izdata u Srbiji stiče dokaznu snagu javne isprave i u državi u kojoj će biti upotrebljena, kao da su je izdali organi vlasti te države.
Kada strana javna isprava treba da se upotrebi u Republici Srbiji zakonska procedura sprovodi se prema zakonodavstvu države iz koje potiče, a dokaznu snagu javne isprave u Srbiji stiče, overom u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Srbije.
​P: Da li je potrebno prevoditi apostil?
O: Apostil se ne može odbiti samo na osnovu toga što je sastavljen na jeziku koji nije jezik zemlje u kojoj će se dokument koristiti. Haška konvencija predviđa da se apostil može sastaviti na zvaničnom jeziku nadležne institucije koja ga izdaje (čl. 4, stav 2). Konvencija takođe predviđa da apostil proizvodi svoje dejstvo u svim drugim zemljama potpisnicama Konvencije bez ikakve dodatne formalnosti, uključujući i prevod (čl. 3, stav 1).
 
To ne sprečava organe u zemlji u kojoj će se dokument koristiti da odbiju javnu ispravu na koju je stavljena potvrda apostil na osnovu svog lokalnog zakona jer je na jeziku koji nije jezik zemlje u kojoj će se dokument koristiti ili zato što nije propraćen prevodom.
 
Stoga, da biste izbegli bilo kakve neugodnosti, proverite sa nadležnim organom da li zahtevaju prevod apostila.
P: Da li je potrebna legalizacija prevoda?
O: Da bi javna isprava jedne države mogla biti upotrebljena u drugoj državi, u kojoj se koristi jezik, različit od jezika na kom je isprava izdata, potrebno je da bude prevedena na jezik države u kojoj će biti upotrebljena. Prevod može biti sačinjen u državi iz koje potiče isprava, ili u državi u kojoj će biti upotrebljena. Prevod isprave je prateća isprava i važi samo uz izvornu ispravu.
 
Ukoliko je prevod sačinjen u državi iz koje potiče isprava, treba da bude legalizovan na isti način kao i izvorna isprava.
 
Na izvornoj ispravi, overava se potpis ovlašćenog lica i otisak pečata, ili žig organa, koji je izdao ispravu, a na prevodu, potpis ovlašćenog prevodioca i otisak pečata, ukoliko ga koristi.
 
Legalizacijom prevoda saopštava se inostranim organima da je prevodilac jedne države, zakonom te države, zvanično ovlašćen za sačinjavanje prevoda na određeni jezik. (registrovani sudski tumač, ovlašćena agencija, prevodilački biro i sl.).

+ isporuka

P: Da li mogu da budem siguran/na da će prevedeni dokumenti stići na adresu koju sam naveo/la do navedenog datuma?
O: Datumi isporuke su obično dati u opsegu od-do i trebalo bi da dobijete dokumenta do datuma naznačenog u trenutku porudžbine. Međutim, stvarno vreme isporuke zavisi od kurirske službe, od državnih praznika u jednoj ili drugoj zemlji, kao i od uobičajenih poštanskih okolnosti ili Više sile. Bez obzira na navedeno, trebalo bi da dobijete svoje prevedene dokumente do navedenog datuma, ali bi takođe trebalo da imate u vidu da zbog okolnosti koje su van naše kontrole može doći do kašnjenja isporuke. Mi se zaista trudimo da osiguramo blagovremenost isporuke i dajemo Vam mogućnost da pratite status pošiljke kako biste u svakom trenutku znali gde se Vaši dokumenti nalaze.
​P: Da li ću moći da pratim status svojih dokumenata?
O: Da. Kada izvršite porudžbinu, dobićete tri poruke: prvo, da ste uspešno izvršili porudžbinu; drugo, da je sudski prevodilac/tumač počeo da radi na prevodu Vaše dokumentacije; i treće, da su dokumenti poslati na adresu koju ste naveli. U trećoj poruci, dobićete i naziv kurirske službe, link prema njihovoj stranici za praćenje pošiljki i broj za praćenje pošiljke.

+ greške, propusti

P: Uneo/la sam pogrešnu adresu za isporuku. Mogu li to da promenim?
O: Molimo Vas da nas kontaktirate čim primetite grešku kako bismo o tome obavestili prevodioca koji radi na Vašim dokumentima. Takođe, ako je trošak slanja dokumenata na novu adresu drugačiji (to se obično dešava ako promena adrese podrazumeva slanje u drugu zemlju), naplatićemo Vam dodatni iznos ili izvršiti povraćaj razlike.
 
Međutim, u slučaju da su dokumenti već poslati na pogrešnu adresu, ne možemo uraditi ništa po tom pitanju, osim da Vam ponovo pošaljemo dokumente na novu adresu (cena bi verovatno bila sa popustom ukoliko zakoni zemlje u kojoj je prevodilac ovlašćen ne podrazumevaju fiksnu naplatu po stranici bez obzira na to da li je sadržaj isti). Takođe, u slučaju da su poslati dokumenti sadržali originale ili overene kopije originala Vaših dokumenata, potrebno je da ih ponovo dostavite prevodiocu. Zato je veoma važno da pažljivo proverite sve podatke pre slanja porudžbine.
P: Odabrao/la sam pogrešan jezik prilikom naručivanja. Mogu li da otkažem porudžbinu?
O: Da. Nadamo se da ste primetili grešku u ranoj fazi. To bi ograničilo trošak otkazivanja. Pogledajte Uslove poslovanja za detaljan opis pravila otkazivanja.
P: Odabrao/la sam pogrešan jezik prilikom naručivanja. Mogu li da promenim jezike?
O: Javite nam čim primetite grešku, kako bismo otkazali izvornu porudžbinu (uz eventualnu naplatu naknade – pogledajte naše Uslove poslovanja za detaljan opis pravila otkazivanja) i poslali Vam link da biste izvršili izmenjenu porudžbinu.
P: Moj dokument ima X strana. Zašto ste mi naplatili Y strana?
O: Ponekad će doći do razlike između fizičkog broja strana i broja strana koje mi obračunavamo. Razlog je veoma jednostavan: jedna fizička strana može sadržati više od jedne prevodilačke strane. Jedna prevodilačka strana (koja se još zove i „šlajfna“ ili „kartica“) obračunava se kao 1500 slovnih mesta, uključujući razmake.
 
Razlike se ne javljaju kod tipskih dokumenata poput izvoda iz matične knjige venčanih, rođenih, umrlih i sl. Razlike se češće javljaju kod dokumenata poput izvoda iz privrednog registra, uverenja o nekažnjavanju i sl. gde broj prevodilačkih strana može biti veći od broja fizičkih strana.
 
Postoji i obrnut slučaj, kada na jednoj fizičkoj strani ima manje od jedne prevodilačke strane. Međutim, i tada će Vam biti naplaćena cela strana. To je zato što prevodioci naplaćuju po fizičkoj ili po prevodilačkoj strani, šta god je veće.
 
Pored toga, u zemljama koje naplaćuju administrativne takse na prevode sudskih prevodilaca/tumača, u obzir se uzima broj fizičkih strana. To znači da iako se na strani nalazi samo jedna reč ili par redova teksta ona će se obračunati kao jedna fizička strana.
Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • POČETNA
  • PROCES RADA
  • NAJČEŠĆA PITANJA
  • KONTAKT